Piše: Predrag R. Petrović
Aproksimativna provjera godine rođenja ili opsega mogućih godina rođenja vojvode Drekala, metodom koju ćemo primijeniti polazi od podataka koje imamo za vojvodu Drekala i njegovog sina vojvodu Lala, koji su nedovoljni za egzaktnu provjeru, ali ćemo koristiti i neke poznate i opšte priznate podatke iz predanja kao i prirodne limite i parametre. Sami rezultati, koji se ovom metodom dobijaju nisu zbog nedovoljnog broja sasvim pouzdanih ulaznih podataka egzaktni, pa ne mogu biti ni sasvim pouzdani, već imaju karakter orIjentacionih, ili procjenjujućih podataka. Međutim, ono što je važno u čemu i sa takvim ulaznim podacima rezultati mogu biti korisni je da se pri ovakvim proračunima nije došlo do rezultata koji osporavaju, ili po vremenskim terminima potpuno negiraju, ili se suprotstavljaju samoj osnovnoj postavci.
Poći ćemo od poznatog podatka da je vojvoda Lale Drekalov 1609. god. sklopio sporazum sa mletačkom vlašću u Kotoru o nesmetanom prolazu pošte karavanskim putem kroz Kuče na prolasku od Kotora za Istanbul. Taj ugovor je trebalo da potvrde u Kotoru Lalev sin i njegov brat po majci Raičko. Vojvoda Lale je imao ukupno pet sinova, prvi njegov brak nije imao djece, jer je sklopljen samo radi Laleve osvete Klimentima, iz drugog njegovog braka samo je imao sina Vuka, a treća njegov ženidba u kome su se rodila četiri sina je bila u kasnijim Lalevim godinama, vjerovatno u zadnjoj deceniji XVI vijeka za vrijeme vladike (ili kaluđera) Rufima Njeguša.
Drugi brak Lala Drekalovog je raskinut po opisima datim po predanjima neku godinu posle rođenja sina Vuka, kada je Lale ženu po rodu iz Kastrata sa djetetom vratio u rod, a posle nekoliko godina je sina iz ovog braka, Vuka preuzeo od žene, te je on živio sa Lalevom novom porodicom dok nije dobio od oca nasleđe. Treći Lalev brak je bio sa ćerkom bratonoškog vojvode Stanoja Radonjina, Zlatijom, koji je ugovoren po opisima prema predanjima u Kučima na slavi Sv. Nikole, vojvode Stanoja, na kojoj je kao gost bio Lale Drekalov, tada vojvoda Kuča, a tada sa raskinutim drugim brakom. Na slavi je bio prisutan i vladika Rufim Njegoš (po nekom autorima vladika Rufim Boljević što je greška, jer se po Lj. Kovačeviću Rufim Njegoš kao vladika pominje 1608–1631, a Rufim Boljević je vladika tek u drugoj polovini XVII vijeka. Takođe je sporno da li je Rufim Njegoš bio u to vrijeme vladika, ili samo kaluđer, kako je dato kod M. Rašovića. Vojvoda Lale je tada isprosio kćer Stanojevu (po nekim autorima kćer Peja Stanojeva, međutim, po hronologiji mogla je biti samo sestra Peja Stanojeva, vojvode u Bratonožićima u 1468. g.), ali mu je postavljen uslov da se vrati u vjeru svojih predaka pravoslavnu, jer je tada Lale bio katolik, kao što mu je bio otac Drekale. Cio događaj je značajan upravo i po tome, jer je sa stupanjem u novi brak vojvodu Lala vladika Rufim Njeguš pokrstio u pravoslavnu vjeru, te su i svi Kuči katolici posle ovih godina prešli u pravoslavlje, osim Zatrepčana.
Sama činjenica da je sklapanje trećeg Lalevog braka sa pokrštavanjem bilo uz prisustvo Rufima Njegoša daje hronološki podatak, da je to moralo biti posle 1608. god., jer je poznato da je Rufim Njegoš bio vladika u periodu od 1608. do 1631. g., ali se uz ovu odrednicu javlja i jedna hronološka neusklađenost. Naime, po datom podatku Vujoš najstariji sin iz trećeg Lalevog braka bi mogao da se rodi tek posle 1609. god. Međutim, imamo i pouzdan podatak, da je on zamijenio oca u vojvodstvu u Kučima 1642. god., što i može biti u skladu sa do sada datom hronologijom, ali uz to ide i podatak da je 1644. god. morao da preda vojvodstvo mlađem bratu Iliku, navodno, jer ga sinovi ne slušaju, te ga neće slušati ni pleme, odnosno njegovi sinovi su se u plemenu iskompromitovali po divljačkom ponašanju (po Dučiću jedan Vujošev sin je u inatu ženu rasporio). Ne upuštajući se u same uzroke Vujoševe ostavke, možemo konstatovati, da je on u 1644. god. imao odrasle sinove, te se i pojavljuje problem hronološke neusklađenosti, ako se uzmu u obzir godine rođenja Vujoša (po datom uslovu posle 1608), da je on imao 1644. samo 35 godina. Očigledno je da postoji greška sa ovako datim podacima, međutim, kod M. Rašovića je dato da Rufim Njegoš, kada je sklapan brak Lala i nije bio vladika, već kaluđer. U toj konstalaciji podatak od kada je Rufim Njegoš vladika nije bitan za određivanje godine, kada je Lale sklopio treći brak. Prema godinama, kada je postao vojvoda, kod Vujoša, moglo je treći Lalev brak da bude u nekoj godini poslednje decenije XVI vijeka sve do 1603. godine. Međutim, za određivanje drugih hronoloških parametara za vojvodu Drekala i vojvodu Lala, radi provjere istraživanja o indetitetu Drekalovog oca, ovi podaci o Lalevom trećem braku nisu uopšte bitni, te pretpostavke o hronološkoj odrednici za Lalev treći brak nećemo uvršćivati.
(NASTAVIĆE SE)